Bacanje hrane
Bacanje hrane je globalna pojava, a može se
kategorisati prema načinu nastanka, na one koje nastaju u početnim fazama
proizvodnje, skladištenja, prerade i distribucije, kao i na one koje su
odbačene u maloprodajnoj fazi potrošnje. Food and Agriculture Organization
izveštava da trećina proizvedene hrane u svetu na godišnjem nivou se baci,
preciznije 1.3 milijardi tona. Poražavajuća je činjenica da od 2014. godine
broj gladnih raste, trenutno ima 850 miliona gojaznih ljudi, 795 miliona
gladnih ljudi koji nemaju dovoljno hrane za zdrav život. Čak devet miliona
ljudi umire od gladi, dok prema izveštaju Ujedinjenih nacija, u proseku jedna
osoba godišnje baci oko 83 kilograma hrane.
Iz prvog zvaničnog istraživanja o bacanju
hrane u domaćinstvima Srbije iz 2019. godine, sprovedenog od strane Centra za
unapređenje životne sredine, vidi se da je godišnji udeo Srbije u bacanju hrane
oko 247.000 tona, što na dnevnom nivou iznosi i do 676 tona. Ukoliko posmatramo
celokupno stanovništvo, bez starosnih granica, godišnje svako od nas baci 35
kilograma hrane. Saznajemo da se najviše bacaju hleb, zatim meso i mleko, a
najmanje voće i povrće, a tim redosledom zavređuju oko 10.18, 7.18, 6.74, 5.7 i
5.33 kilograma. Razlozi procentualno variraju – 67% jer je hrana pokvarena, 17%
bude bačeno jer članovi domaćinstva ne žele da jedu stariju hranu, dok 11% bude
bačeno iz sumnje da je hrana pokvarena. Slikovito, bačena hrana spakovana u
dostavne kamione činila bi kolonu od Subotice do Kragujevca. Rezultati ovakvog
načina istraživanja ne daju konačne rezultate o bacanju hrane, obzirom da
uključuje samo otpad od hrane koji nastaje u domaćinstvima. Najnoviji izveštaj
iz marta 2021. godine United Nations Enviroment Programme pak navodi da se u
Srbiji godišnje baci više od 720.000 tona hrane, što okvirno iznosi oko 80
kilograma bačene hrane po stanovniku.
Većina ljudi ovaj otpad tretira kao
komunalni otpad, te tako završi na deponijama, truli i raspada se ispuštajući
metan – veoma opasan gas sa efektom staklene bašte, čineći oko 8% od ukupne
emisije pomenutih gasova. Ovakvim ponašanjem troše se prirodni resursi –
zemljište, voda, seme, ali i energija u procesima proizvodnje, pakovanja i
transporta. Pored novčanog gubitka, uprkos stopi siromaštva u svetu, posledice
su osetne i na polju klimatskih promena. Zagađenjem vazduha, izazivanjem suša i
poplava direktno utičemo i na same uslove potrebne za zdrav uzgoj voća i
povrća. Na širinu problema ukazuju i procenti da se oko 50% hrane baca pre
svega u domaćinstvima, slede prerađivači hrane sa 19%, a zatim i restorani sa
12%. Rezultat istraživanja Akcionog programa za otpad i resurse kaže da se
svakodnevnim bacanjem 20 miliona kriški hleba stvara emisija gasova staklene
bašte jednaka onoj koju proizvede više od 140.000 automobila godišnje.
U cilju ličnog doprinosa u sferi rešenja
ovog problema, izdvajaju se neki od načina kako sprečiti bacanje hrane:
- planski pristupiti kupovini - pre samog
odlaska u nabavku proveriti šta je u frižideru i ostavi
- biti kreativan, odnosno prilagoditi
recepte, te pre svega iskoristiti postojeće namirnice u danima koji dolaze
- držati se spiska i ne ići gladan u
kupovinu
- zasaditi začinsko bilje, time smanjujemo
ambalažni otpad i sam trošak transporta i uvek imamo izvor svežeg aromatičnog
bilja
- birati ,,ružno” voće i povrće – manjak
estetske vrednosti, ne utiče na nutritivnu
- kupovati lokalno sezonsko voće i povrće,
ne zahteva ranije ubiranje, te je svežina zagarantovana, a kako nema potrebe za
dugim transportom robe, smanjuje se i sama količina otpada potrebna za
pakovanje dobara
- vredi razlikovati oznake ,,upotrebljivo
do” i ,,najbolje upotrebiti do”, dok jedna ističe bezbednost i ne preporučuje
konzumaciju nakon navedenog roka, druga je i nakon preporučenog roka ispravna
za upotrebu
- prepoznati višak ispravnih i
upotrebljivih namernica, ponuditi ih komšijama ili odneti ih na donaciju poput
akcije ,,Zajednički frižider”
- iskoristiti potencijal frižidera –
namernice koje zahtevaju manju temperaturu trebalo bi odložiti u vratima
frižidera, a sveže voće i povrće odložiti u fioku, u poslednje vreme one često
imaju podesivu opciju vlažnosti vazduha, lisnato povrće zahteva veću količinu
vlaznosti, dok se u fiokama punim voća i povrća savetuje manji stepen vlažnosti
vazduha
- poveriti zamrzivaču na čuvanje hranu koju
sigurno ne želimo konzumirati naredih dana
- korektno odlaganje namerica dozvoljava
prirodan proces sazrevanja - tropsko voće ne voli niske temperature te nije
preporučljivo stavljati banane u frizider, kao ni mango, niti citrusno voće
- kompostiranje, pre svega ostataka hrane i
otpadaka u procesu kuvanja, ukoliko ovaj proces deluje složeno, uvek se može
početi sitnim koracima, mrvljenjem organske ljuske jajeta i posipanjem u
saksije ili pak usitnjavanjem organske kore banane i dodavanjem u humus
saksija.
Autorka: Milica Ristić
Izvori
Međunarodni dan svesnosti o bacanju hrane
https://energetskiportal.rs/dogadjaji/medjunarodni-dan-svesnosti-o-bacanju-hrane/
Food Waste
https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/sustainability/food-waste/
KOLIKO (ZAISTA) BACAMO HRANU? ANALIZA
ISTRAŽIVANJA O BACANJU HRANE U DOMAĆINSTVIMA U REPUBLICI SRBIJI
https://greenfest.rs/publikacije/Koliko-(zaista)-bacamo-hranu-Analiza-istrazivanja-o-bacanju-hrane-u-domacinstvima-u-Srbiji.pdf
Hrana: Zašto se na Balkanu baca toliko
hrane i kako se to možerešiti - Crna Gora neslavnirekorder
https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-58712649
Koliko (zaista) bacamo hranu?
https://greenfest.rs/vesti/koliko-zaista-bacamo-hranu/
https://srpskaekonomija.rs/vesti/10/1058//13347/naslovna
https://www.ecofeminizam.com/2019/08/28/koliko-zaista-bacamo-hranu/
https://www.381vesti.com/domacinstva-najvise-bacaju-hleb/
WWF – reci ne bacanju hrane
https://www.wwfadria.org/sr/ukljuci_se/ne_bacanju_hrane/
29. септембар –
Међународни дан подизања свести о бацању хране
http://ekoblog.info/dan-podizanja-svesti-o-bacanju-hrane/
Куда иде сва та храна?
Не тамо где треба!
http://ekoblog.info/kuda-ide-hrana/?sfw=pass1668297449
Meso ili povrće? Otkrijte kako vaš izbor hrane utiče na klimu
https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-46569514
Sveobuhvatni vodić za fioke sa kontrolom vlažnosti vazduha u vašem frizideru
https://www.bosch-home.rs/iskusite-bosch/saveti-i-recepti/savjeti/hladzenje-i-zamrzavanje/vodic-za-fioke-sa-kontrolom-vlaznosti
Kako da ne bacimo 2 miliona kg hrane dnevno
i pomognemo ugroženima?
https://novaekonomija.rs/vesti-iz-zemlje/kako-da-ne-bacimo-2-miliona-kg-hrane-dnevno-i-pomognemo-ugrozenima
Spasimo hranu https://spasimohranu.rs/