Šta je održivi razvoj?
Kako ljudi zajedno sa prirodom i živim
svetom koji je nastanjuje čine složen međuzavisan sistem, da bi taj istem
opstao i mogao dalje da se razvija neophodno je da razmišljamo o dugoročnom
uticaju i posledicama koje naši postupci izazivaju. S tim u vezi nastao je i
koncept održivog razvoja.
Svetska komisija za životnu sredinu i
razvoj 1987. dala je definiciju održivog razvoja.
"Održivi razvoj je razvoj koji
zadovoljava potrebe sadašnjice, a ne dovodi u pitanje sposobnost budućih
generacija da zadovolje vlastite potrebe". (Svetsa komisija za okruženje i
razvoj, “Naša zajednička budućnost”, 1987.)
Godine 1992. definisana je Agenda 21,
odnosno program akcije za održivi razvoj. Državama je data odgovornost da
osmisle i usvoje model održivog razvoja.
U decembru iste godine osnovana je Komisija
Ujedinjenih nacija za Održivi Razvoj (Commission on Sustainable
Development-CSD) koja nadgleda sprovođenje Agende 21.
Novija i sveobuhvatnija definicija kojom se
danas vodimo bi bila:
"Održivi razvoj predstavlja integralni
ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj, usklađen sa potrebama
zaštite i unapređenja životne sredine, koji omogućava sadašnjim i budućim
generacijama zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšanje kvaliteta života na
našoj planeti".
Tri osnovna principa održivog razvoja čine
takozvani trougao održivosti, a to su:
Ekološka održivost - razvoj se mora
uskladiti sa procesima od vitalnog značaja za opstanak živog sveta i njegove
raznovrsnosti.
Socijalna i kulturna održivost - razvoj
zajednice se dešava u okvirima njene kulture i tradicije.
Ekonomska održivost- podrazumeva ekonomsku
dobit uz korišćenje resursa tako da se oni i u budućnnosti mogu koristiti.
Zaključak bi bio da poštovanje principa
održivosti podrazumeva usklađivanje obima i
tempa razvoja sa društvenim vrednostima. Ekonomski rast mora biti
usklađen sa razvojem društva i zaštitom životne sredine, ili će se pojaviti
pretnje po opstanak sistema.
Šta su ciljevi održivog razvoja?
Sustainable development goals (SDG), takođe
su poznati kao Globalni ciljevi. Usvojila su ih Ujedinjene Nacije 2015. godine,
ima ih 17 i pozivaju na saradnju svih država radi rešavanja problema
siromaštva, očuvanja planete i obezbeđivanja mira i napretka do 2030. godine.
Slika 1- Ciljevi održivog razvoja, Agenda
2030.
Preuzeto:
https://www.un.org/sustainabledevelopment/blog/2015/12/sustainable-development-goals-kick-off-with-start-of-new-year/
13. cilj - CIlj o klimi?
On glasi : Preduzeti hitne mere u borbi
protiv klimatskih promena i njihovog uticaja.
Godina 2019. je bila druga najtoplija
godina u istoriji, dok je period između 2010. i 2019. najtoplija decenija ikada
zabeležena. Te godine su takođe nivoi ugljen-dioksida i ostalih gasova staklene
bašte dostigli svoje nove najviše
vrednosti.
Klimatske promene utiču na sve zemlje na
svim kontinentima, što narušava nacionalne ekonomije i utiče na živote ljudi.
Vremenski uslovi se menjaju i postaju ekstremniji a nivo mora konstantno raste.
Sa ciljem jačanja globalnog odgovora na ove pretnje 2015. godine donesen je
Pariski sporazum. Tu se definiše cilj zadržavanja globalnog porasta temperature
u ovom veku ispod 2 °C u odnosu na predindustrijske nivoe, kao i novi
finansijski tokovi i tehnološki okvir koji će ostvarivanje ovog cilja podržati.
Kako se prati ispunjavanje ciljeva održivog
razvoja?
Globalni napredak ka ciljevima održivog
razvoja moguće je pratiti pomoću SDG tracker-a. To je besplatna publikacija
otvorenog pristupa gde su predstavljeni podaci o svim dostupnim indikatorima
održivog razvoja, dobijeni korišćenjem zvanične statistike Ujedinjenih nacija i
drugih međunarodnih organizacija.
Šta se desava u Srbiji?
U Srbiji je 2008. godine donešena
Nacionalna strategija održivog razvoja Republike Srbije. Akcionim planom za
sprovođenje Strategije za period 2011-2017, definisane su institucije nadležne
za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i sprovođenje Strategije održivog
razvoja.
Nakon isteka perioda za koji je doneta
Strategija (2008-2017.), Republički sekretarijat za javne politike uz podršku
Nemačke razvojne saradnje GIZ, pripremio je Izveštaj Agenda 2030 i Srbija.
Agenda 2030 ima 17 ciljeva održivog razvoja
i 169 ciljnih vrednosti i sveobuhvatnija je nego milenijumski ciljevi.
Uključuje sve tri ključne dimenzije održivog razvoja:
ekonomski rast
socijalnu inkluziju
zaštitu životne srednie.
Ciljevi održivog razvoja su:
1. Svet bez siromaštva: okončati siromaštvo
svuda i u svim oblicima;
2. Svet bez gladi: okončati glad, postići
bezbednost hrane i poboljšanu ishranu i promovisati održivu poljoprivredu;
3. Dobro zdravlje: obezbediti zdrav život i
promovisati blagostanje za ljude svih generacija;
4. Kvalitetno obrazovanje: obezbediti inkluzivno
i kvalitetno obrazovanje i promovisati mogućnosti celoživotnog učenja;
5. Rodna ravnopravnost: postići rodnu
ravnopravnost i osnažiti sve žene i devojčice;
6. Čista voda i sanitarni uslovi:
obezbediti sanitarne uslove i pristup pijaćoj vodi za sve;
7. Dostupna i obnovljiva energija:
osigurati pristup dostupnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve;
8. Dostojanstven rad i ekonomski rast:
promovisati inkluzivan i održiv ekonomski rast, zaposlenost i dostojanstven rad
za sve;
9. Industrija, inovacije i infrastruktura:
izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovisati održivu industrijalizaciju
i podsticati inovativnost;
10. Smanjenje nejednakosti: smanjiti
nejednakost između i unutar država;
11. Održivi gradovi i zajednice: učiniti
gradove i ljudska naselja inkluzivnim, bezbednim, prilagodljivim i održivim;
12. Odgovorna potrošnja i proizvodnja:
obezbediti održive oblike potrošnje i proizvodnje;
13. Akcija za klimu: preduzeti hitnu akciju
u borbi protiv klimatskih promena i njenih posledica;
14. Život pod vodom: očuvati i održivo
koristiti okeane, mora i morske resurse;
15. Život na zemlji: održivo upravljati
šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta
i sprečiti uništavanje biodiverziteta;
16. Mir, pravda i snažne institucije:
promovisati miroljubiva i inkluzivna društva za održivi razvoj, obezbediti
pristup pravdi za sve i izgraditi efikasne, pouzdane i inkluzivne institucije
na svim nivoima;
17. Partnerstvom do cilja: učvrstiti
globalno partnerstvo za održivi razvoj.
Ciljevi održivog razvoja su podeljeni u
četiri grupe :
Ekonomski rast (ciljevi održivog razvoja 8
i 9);
Razvoj ljudskih potencijala (ciljevi
održivog razvoja 1,2,3,4,5 i 10);
Životna sredina i klima (ciljevi održivog
razvoja 6,7, 11,12,13 i 15);
Institucije, finansije i saradnja (ciljevi
održivog razvoja 16 i 17).
Nisu sve strategije podjednako važne za
ciljeve održivog razvoja, a takođe postoji veliki broj strategija koje su bitne
za više od jednog podcilja ili cilja.
Linearna vs cirkularna ekonomija?
Linearna ekonomija je dominantan model po
kojem funkcioniše većina svetske proizvodnje. Ona podrazumeva ekstrakciju
resursa, stvaranje proizvoda, njihovo korišćenje i na kraju odlaganje kao
otpada.
Glavni problem je neracionalno korišćenje
resursa, odnosno generisanje materijala u samom procesu proizvodnje koji se ne
upotrebljava dalje, nego postaje otpad. Oko 70% ukupnih ulaznih sirovina i
energije u ovom procesu je iz neobnovljivih izvora, što dovodi do dva velika
problema. Pre svega crpljenje prirodnih resursa, a zatim i ogromno zagađenje
koje nastaje kao posledica upotrebe tih resursa, odlaganja i spaljivanja
otpada.
Slika 2: Linearna ekonomija
Preuzeto:
https://cirkularnaekonomija.org/sta-je-cirkularna-ekonomija/koncept/
Isplativost ovakvog koncepta temelji se na
masovnoj proizvodnji i prodaji. Proizvodi su niskog kvaliteta, kratkog veka i
često bez mogućnosti popravke. Cilj je maksimizacija profita, što se postiže
eksploatacijom kako prirodnih dobara tako i ljudskih resursa. Na duže staze
ovakav model se pokazuje neodrživim zbog sve manjih količina resursa,
zagađenja, rapidnog porasta populacije, a samim tim i vvećih potreba za
proizvodima i hranom. Kao alternativa javlja se cirkularna ekonomija iz razloga
što prelazak na obnovljive izvore energije može da eliminiše 55% globalnih
emisija, dok se preostalih 45% odnosi na
promenu načina proizvodnje i korišćenja proizvoda.
Cirkularna ili kružna ekonomija (CE) je
noviji ekonomski model nastao 60-ih godina prošlog veka. Srž ovog koncepta je:
koristiti resurse efikasno i efektivno i gde god se stvaraju otpad ili ostaci,
preusmeriti ih od deponije i ponovo ih koristiti u istom ili drugim delovima
privrede.
To se postiže ponovnom upotrebom,
nadogradnjom, popravkom, prepravkom, preradom, reciklažom, industrijskom
simbiozom, kompostiranjem, digitalizacijom, zajedničkim korišćenjem, kao i
kaskadiranjem materijala, delova, proizvoda i energije.
Bazira se na principima:
Proizvodnje bez zagađenja i sa prevencijom
nastajanja otpada
Produženog životnog veka proizvoda
Smanjenem negativnog uticaja na životnu
sredinu i ostavljanjem vremena za regeneraciju resursa
Slika 3: Cirkularna ekonomija
Preuzeto: https://cirkularnaekonomija.org/sta-je-cirkularna-ekonomija/koncept/
O dužini životnog veka proizvoda razmišlja se pri samom njegovom projektovanju. Cirkularni dizajn podrazumeva osmišljavaje rešenja po određenim kriterijumima, koje je u skladu sa principima CE.
Design thinking je pristup u kreiranju
rešenja koji se bazira na kreativnim i inovativnom idejama koje zadovoljavaju
potrebe i pozitivno utiču na budućnost. U proizvod ili uslugu ugrađuje se ono
što je korisnicima potrebno ali uz to takođe tehnološki izvodljivo i održivo.
Za dugotrajnost proizvoda još je veoma važna mogućnost popravke i zamene
pokvarenih delova. Modularnost u dizajnu je princip koji sistem deli na manje
delove odnosno module. Delovi proizvoda se mogu nezavisno praviti, unapređivati ili
menjati za druge delove. Ovim pristupkom korisnicima se omogućava takozvani "right to repair" odnosno
pravo na popravku, bez potrebe za stalnom kupovinom novih proizvoda.
Takođe se teži smanjenju ekološkog otiska
proizvoda u svim fazama njegovog nastajanja. Prilikom procene životnog ciklusa
proizvoda meri se uticaj koji na životnu
sredinu imaju:
eksploatacija sirovina
proizvodnja
pakovanje i distribucija
upotreba
odlaganje i reciklaža.
Osnovna ideja cirkularne ekonomije je
zaokružiti proces proizvodnje tako da nema otpada ili je on minimalan.
Energija se primarno dobija iz obnovljivih izvora, i upotrebljavaju se
čiste tehnologije u tehnološkim procesima. Za stvaranje proizvoda koriste se
minimalni resursi. Kao ulazni materijali uzimaju se pretežno reciklati, a
sirovine ostale nakon pravljenja proizvoda vraćaju se nazad u proizvodnju,
odnosno proizvodi se vraćaju nazad iz faze korišćenja kao novi resursi.
Nakon završetka proizvodnje proizvod
prelazi u fazu korišćenja, a otpad se sortira i mali deo ide na sanitanu
deponiju i upravljanje opasnim otpadom, dok se ostatak koristi kao početna
sirovina ili za dobijanje energije. Neguje se i saradnja i ekonomija deljenja,
odnosno zajedničko korišćenje jednog proizvoda između ljudi ili privrednih
subjekata (na primer automobila, mašina, odeće). Tu se javlja product as a
service - koncept prodaje ishoda i usluga koje proizvod može pružiti, umesto
prodaje samog proizvoda. Primer ove prakse je kompanija za proizvodnju mašina
za veš Homie, koja umesto novih mašina prodaje uslugu pranja veša.
Optimizacijom navenedenih procesa i
efikasnim korišćenjem energije i resursa ne samo da se smanjuje negativan
uticaj na prirodu nego se ostvaruju i finansijske uštede, što pozitivno utiče
na smanjenje troškova proizvodnje a samim tim na veći profit i stvaranje nove
vrste odnosa sa korisnicima (dugoročno korišćenje umesto jednokratne upotrebe).
Posmatranje živog sveta kao sistema gde je
na duže staze blagostanje pojedinačnih činilaca neodvojivo od blagostanja
celine, odnosno gde je dobrobit čoveka u
direktnoj zavisnosti od zdrave i očuvane životne sredine, nešto je što izdvaja koncept cirkularne
ekonomije od ostalih modela i čini ga ključnim u kreiranju održive budućnosti.
Autorka: Marija Popović
Izvori:
Rajković, D. Osnovi Održivog Razvoja
https://vts.edu.rs/wp-content/uploads/2020/03/Osnovi-odr%C5%BEivog-razvoja-skripta-IV-PIM.pdf
Istorija Odrzivog Razvoja u Ujedinjenim
Nacijama https://cmv.org.rs/blog/socijaldemokratija-blog/istorija-odrzivog-razvoja-u-ujedinjenim-nacijama/
Do you know all 17 SDGs?
https://sdgs.un.org/goals
Goal 13: Take Urgent Action to Combat
Climate Change and Its Impacts https://www.un.org/sustainabledevelopment/climate-change/
Measuring Progress towards Sustainable
Development Goals
https://sdg-tracker.org/
Srbija i Agenda 2030
https://rsjp.gov.rs/wp-content/uploads/Agenda-UN-2030.pdf
Emas, R. The Concept of Sustainable
Development: Definition and Defining Principles
https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/5839GSDR%202015_SD_concept_definiton_rev.pdf
Global indicator Framework for the
Sustainable Development Goals and Targets of the 2030 Agenda for Sustainable
Development https://unstats.un.org/sdgs/indicators/Global%20Indicator%20Framework%20after%20refinement_Eng.pdf
Sustainable Development
https://en.unesco.org/themes/education-sustainable-development/what-is-esd/sd
Centar za Promociju Cirkularne Ekonomije
https://cirkularnaekonomija.org/sta-je-cirkularna-ekonomija/koncept/
CE Ucionica
https://circulareconomy-serbia.com/ceh/ce-ucionica
Circular Economy Vs. Linear Economy
https://impacx.io/blog/circular-economy-vs-linear-economy/