Reciklaža

  • 11.26.2022. | Ecohub

Prva asocijacija na zaštitu životne sredine je često reciklaža. Ona se vrlo sporo realizuje u mnogim zemljama kao i u Srbiji. Reciklaža je složen proces u kome se predmeti različitih materijala prikupljaju i prerađuju. Da u savremenom svetu nije došlo do ovakvog tehnološkog rešenja, naša planeta bi bila pod još većom količinom smeća. Pored toga što pojedine materijale koristimo ponovo, i tako smanjujemo količinu otpada koju odlažemo na deponije, prednost reciklaže je i smanjena upotreba energije pri proizvodnji novih predmeta.


Korporativni trik ili genijalna stvar?


Istraživanja su pokazala da su velike kompanije kao najveći zagađivači pokrenuli reciklažu, a među njima je i ,,Coca-Cola”. Od 2018. godine oni recikliraju plastiku i ponovo je koriste, imaju ambiciozan cilj da do 2030. godine uvedu reciklažu limenki i svih plastičnih boca svojih napitaka. Poznato je da plastični otpad delom završava u moru i okeanima, a delom ostane u životnoj sredini i uništava živi svet. U našoj zemlji poznata je i kompanija ,,H&M” koja uvodi opciju recikliranja tekstila u zamenu za vaučere u njihovim prodavnicama. Postoji niz ovakvih primera u kojima se reciklaža koristi kao mamac za buduće kupce čime se pospešuje prodaja robe, pa tako i negativni uticaji na životnu sredinu. Iako stoji ,,bolje išta nego ništa” uvek treba zahtevati odgovornu proizvodnju uz profit koji se ne oslanja na greenwashing.

 

Plan Evropske unije po pitanju zaštite životne sredine, u koju spada i reciklaža ambalažnog otpada, je da Srbija do 2030. godine reciklira 85% otpada od kartona i papira, 75% od stakla, 60% od aluminijuma i 55% plastičnog otpada. Pre same reciklaže, Srbija mora da uspostavi održivo rešenje u prikupljanju i sortiranju reciklabilnog materijala.


Način odvajanja reciklažnog materijala i vrste plastike


Kada je u pitanju odvajanje materijala za reciklažu, prvi korak je odvajanje u domu.


U razvijenim zemljama decenijama se razvrstva reciklažni otpad u posebno označene kante za plastiku, papir, staklo i aluminijum čiji se sadržaj odnosi u reciklažne centre. U Srbiji se prikuplja tvrda plastika sa oznakom 2 (HDPE) i 5 (PP). Najpoznatiji primeri su humanitarne organizacije pod sloganom ,,Čep za hendikep” i ,,Čepom do osmeha”. Prikupljene čepove, organizacija predaje kompanijama koje se bave reciklažom tvrde plastike i za dobijeni novac kupuju se nova ili polovna ortopedska pomagala osobama sa invaliditetom kojima se na ovaj način poboljšava kvalitet života. Ovakve akcije su odličan primer negovanja humaniranog odnosa i odgovornijeg ponašanja prema prirodi.


Često se postavlja pitanje - šta se od ambalažnog otpada može reciklirati?


Oznake koje se nalaze na svim plastičnim ambalažama označavaju koliko puta je reciklirana plastika.


Vrsta plastike


Polietilen tereftalat (PET)

Koristi se u prehrambenoj industriji najčešće kao pakovanje za hranu, boce za sokove, vode, ulja i slično. Proizvođači ga često koriste zbog njegove lakoće, niske cene i otpornosti na udarce.


Polietilen visoke gustine (HDPE)

High Density Polyethylene odnosno, polietilen visoke gustine se formira katalitičkim procesom iz etilena. Neproziran je i može da izdrži više temperature, čak 110 °C. Ima dobru hemijsku otpornost. Koristi se za proizvodnju flaša i balona. Gotov proizvod ima takođe nisku cenu.


Polivinilhlorid (PVC)

Proizvodi se pomoću slobodnih radikala, polimerizacijom vinil hlorida. PVC je otporan na kiseline i baze, rastvorljiv je u alkoholu (kao beli prah) i topi se na oko 170 °C. Kako je materijal otporan na visoke temperature koristi u izradi cevi za vodovod, ali i u proizvodnji boca za sokove, folije i posuda za hranu.


Polietilen niske gustine (LDPE)

Lakoća obrade i lakoća zaptivanja. Koristi se u izradi laboratorijskog posuđa.


Polipropilen (PP)

Temperatura topljenja varira od 164 °C do 170 °C, ima odličnu hemijsku otpornost. Ovaj polimer je vrlo rasprostranjen, koristi se u autoindustriji, ali i u proizvodnji posuda za hranu.


Polistiren (PS)

Topi se na oko 170 °C. Ovaj vinilni polimer je jeftin, ali vrlo tvrd, mnogo se koristi u svakodnevnoj upotrebi i pripremi kućišta za kompjutere, makete za kola, avione, plastične čaše, igračke, kućne aparate i pakovanja od stiropora.

 

Preporuke za reciklažu


Najveći procenat reciklažnog materijala je plastični otpad. Preporuke su da se unapredi razvrstavanje plastike i stakla.  Srbija beleži najlošije rezultate u ovom segmentu. Kao pozitivna praksa pokazala se i naknada za sortiranje, kao i odvajanje organskog odnosno otpada od hrane.


Primeri: Čepovi su po sastavu smeša napravljena od nekoliko vrsta plastika. Postoje čepovi koji se ne recikliraju, kao što su poklopci od boca u kojima se čuvaju lekovi i drugi farmaceutski proizvodi, metalni poklopci, plastične pumpice ili raspršivači. Slamčice po sastavu imaju u sebi plastičnu masu, ali se ne smeju reciklirati.


Čepovi za flaše su u prvih 5 predmeta koje se pronađu tokom čišćenja plaža i nadzora nad otpadom širom sveta.


Pored plastike, mogu se reciklirati i drugi materijali:

·         Tetrapak ambalaža - tip ambalaže u koji se najčešće pakuju različite vrste napitaka poput sokova, mleka i drugih tečnih proizvoda.

·         Staklena ambalaža - različite boce, tegle od obojenog ili providnog stakla.

·         Metal - aluminijumske konzerve od pića, čak i metalni poklopci za tegle, metalne kutije, različite konzerve i čepovi.

·         Papir (papir i novine) - stara hartija je pogodnija za recikliranje, ali se mastan papir ne može reciklirati. On ima svoju tvrdoću, gustinu, masnoću i viskoznost.

·         Karton - ovaj materijal nije isto što i papir, ali se odvozi u isti reciklažni pogon i ima drugačiji način recikliranja. Dobijen je preradom pulpe.

 

Proširena odgovornost proizvođača podrazumeva sistem, odnosno mogućnost da građani u svojim domovima razvrstavaju otpad od navedenih materijala u odvojene kante kako bi se efikasnije recikliralo. Dobar primer je i depozitni sistem kojim se ambalaža vraća u prodavnice i za to se dobija deo novca kojim se plaća prilikom kupovine proizvoda. Ovu uredbu su mnoge razvijene države uvele za građane.


Opasnosti


Ambalažni otpad od hemikalija koji ima bilo kakav znak opasnosti/upozorenja predstavlja opasan otpad i nikako ne bi smeo da se nađe u postavljenim kantama/kontejnerima, bilo da su oni namenjeni prikupljanju reciklažnog otpada ili ne.


Prilikom sortiranja treba pratiti navedena pravila:

-nema ubacivanja drugih materijala u kante za odlaganje plastike, metala i papira

-nema ubacivanja tečnosti ili hrane koja može da ugroziti proces reciklaže

-ukoliko je neophodno, potrebno je koristiti kese ili kutije

-bilo bi dobro da zauzima što manje mesta u stanu i da sve bude čisto


Gde je moguće odložiti ambalažni otpad u Beogradu?


Reciklažna ostrva se sastoje od tri tipska kontejnera koja su različito obojena zbog lakšeg snalaženja građana. Koriste se za odlaganje papira i kartona, metala, plastične PET i tetrapak ambalaže. Zvona za staklo su lako prepoznatljiva po svom zaobljenom obliku. Preporučljivo je da se staklena ambalaža, posebno tegle i veće flaše, pre odlaganja u zvono ponudite nekome za potrebe zimnice ili druge namene. Postoje Fejsbuk grupe poput ,, Udomi teglu’’ i ,,Mali proizvođači hrane u Srbiji’’ u kojima možete pronaći nove vlasike za vaše tegle!


Eko-kese


Eko-kese su po uredbi naše države propisane, na nedeljnom nivou za odvajanje ambalažnog otpada koji se reciklira. Svake nedelje u terminu koji je predviđen za određenu lokaciju možete preuzeti eko-kese koje ekipe JKP Gradska čistoća sakupljaju i odnose u „Pogon za prikupljanje i promet sekundarnih sirovina“ na dalji proces reciklaže.


Reciklažna mesta


Tokom 2021. godine postavljeni su reciklomati na više različitih lokacija u Srbiji. To su aparati u koje možete odložiti reciklabilnu plastičnu ambalažu, staklo, tetrapak i limenke. Za ubačenu ambalažu dobija se naknada koju možete preusmeriti na kredit kartice za gradski prevoz, dopuniti kredit za Globaltel mrežu ili uplatiti u humanitarne svrhe. U lancu supermarketa ,,Lidl” na ulazu je moguće odložiti potrošene baterije.


Boje kontejnera


Crvena boja – reciklaža stakla ; Žuta boja – reciklaža PET plastike, limenki i tetrapak ambalaže; Plava boja – reciklaža papira I kartona


Osim ovih grupnih reciklažnih mesta, mnoge stambene zajednice su se odlučile da pokrenu akciju reciklaže u svojoj zgradi. Oni prikupljaju reciklažni otpad koji u dogovoru sa ,,Gradskom čistoćom Beograd” odnose u recilažni centar, a stambena zajednica dobija novčanu nadoknadu.


Reciklaža u brojkama:

-Prosečan stanovnik Srbije napravi 1,3 tone otpada na godišnjem nivou

-U Srbiji trenutno postoji oko 3.500 divljih deponija, više od 100 deponija koje su prema zvaničnim podacima, sanitarne i u obavezi su da održivo upravljaju otpadom

-Godišnje se u Srbiji prikupi 7.000 tona PET otpada

-Godišnje se u Srbiji prikupi 50.000 tona farmaceutskog otpada

-33% domaćinstava u Srbiji odvaja otpad za reciklažu

-62% građana kaže da su smanjili upotrebu plastičnih kesa od kako su marketi počeli da ih naplaćuju

-25% ukupnog otpada u domaćinstvima čini plastična ambalaža, a najzastupljenije su plastične boce

-U Srbiji danas postoji 2.200 firmi koje se bave sakupljanjem i reciklažom otpada, što je napredak u odnosu na 2009. kada ih je bilo svega 200. Sakupljanje otpada u našoj zemlji obavljaju javna komunalna preduzeća i različita udruženja koja su uglavnom fokusirana na jednu do dve vrste otpada.

-Prosečno vreme upotrebe jedne plastične kese je oko 20 minuta, a najtanja plastična kesa se na zemlji razlaže nekoliko stotina godina, a one od deblje plastike i do hiljadu

-U poslednjih 10 godina proizvdeno je više plastike nego kroz čitav prošli vek

-Procene govore kako se svake sekunde koristi 160.000 plastičnih kesa

-Sitnih komadića plastike u okeanima ima 6 puta više nego planktona

-Trenutno je najveće područje plutajućeg plastičnog otpada u našim okeanima veličine Francuske. Zove se Plastična supa, ali nije jedino takvo područje!

-Više od 70% vode u Europi sadrži mikroplastiku

-Mikroplastika nađena je i u pivu, medu, šećeru, soli, kišnim kapima čak i u krvi i plodovoj vodi kod ljudi


Alternative plastici

-umesto plastičnh četkica za zube, kupi četkice za zube od bambusa

-umesto plastičnih boca za vodu, koristi metalne ili pak višetratne plastične boce

-umesto plastičnih čaša za kafu, kupi čašu od bambusa

-odaberite voštani papir za čuvanje hrane umesto jednokratnih plastičnih i aluminijskih folija

-umesto plastičnih slamčica, koristite metalne, staklene ili od bambusa

-umesto plastičnih kesa za povrće i voće, najbolje bi bilo da se koriste višekratne platnene vrećice

-umesto plastičnih sunđera za kuhinju, kupite platnene, lufine ili pak koristite krpe

-hranu za posao ili školu pakujte kod kuće u višekratne plastične ili staklene posude

 

Reciklaža tekstila

 

Tekstilni proizvodi su u širokoj upotrebi i van samih odevnih predmeta. Kada je reč o Srbiji, nažalost, ne postoje centri za reciklažu tekstilnih materijala. U okviru prvog zvaničnog društvenog istraživanja o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji, Centar za unapređenje životne sredine je došao do zanimljivih podataka. U Srbiji se svake godine proda više od 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi.

 

Hulahopke i čarape

8,3 komada

Donji veš

7,6 komada

Majice i potkošulje

5,4 komada

Košulje, bluze, haljine, pantalone i farmerke

2-3 komada

Jakne, kaputi, mantili

2 komada

Ski odela, odela, kravate, bade mantili

1 komada ( na 2-3 godine)

 

Međutim, skoro svaki treći ispitanik nosi pantalone, farmerke, trenerke i majice do 12 meseci. Ovaj podatak je zabrinjavajući, imajući u vidu da je za proizvodnju pojedinih predmeta potrebno:

 

Jedna majica 

2.700 l vode

Jedne farmerke

10.000 l vode

 

Kako reciklaža utiče na klimatske promene?


Reciklažom se smanjuje emisija gasova staklene bašte i smanjuje korišćenje energije koja se uglavnom dobija iz neobnovljivih izvora. Za dolaženje do sirovih materijala koriste se mngi prirodni resursi, a njihovom daljom preradom proces zagađenja i trošenja energije se nastavlja. Reciklažom se smanjuje i potreba za sirovim proizvodima, jer se već postojeći materijal upotrebljava iznova.  


Sprečavanje otpada i pametna kupovina su još efikasniji u smanjenju emisija gasova staklene bašte koji su rezultat potrošnje energije. Kada kupujemo manje ili ponovo koristimo proizvode, potrebno je manje energije za ekstrakciju, transport i obradu materijala. Kupovinom proizvoda napravljenih od recikliranih materijala, kao što su papir, plastika i metal doprinosimo smanjenju potrošnje energije i resursa. Pored toga, reciklažom proizvoda od papira doprinosimo očuvanju šuma koje su zaslužne za uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere. (link King Country)


Sva živa bića su ugrožena posledicama klimatskih promena i teško je predvideti tačno vreme, veličinu i regionalne obrasce ovako složenog problema. Sigurno je da niko ne može predvideti sposobnost čovečanstva i prirode da se prilagode ovakvim promenama. Samo konkretne akcije adaptacije na klimatske promene i dalja edukacija po pitanju prevencije katastrofalnih posledica mogu imati pozitivan uticaj.

 

Autorka: Natalija Stanković

Koautorka: Jelena Stanojković

Koautorka mape: Milica Ristić

 

Izvori:

Recikliraj - Tekstil

Tekstil - Recikliraj

NALEDhttps://naled.rs/vest-srbija-razmatra-kako-da-na-najbolji-nacin-prikupi-ambalazni-otpad-61

Ambipak Magazin https://www.ambalazaipakovanje.com/odrzivi-razvoj/kako-resiti-sakupljanje-ambalaznog-otpada-u-srbiji-naled-informisao-o-rezultatima-analiza/

Centar za Unapređenje Životne Sredine

https://cuzs.org.rs/

Plavo i Zeleno

https://www.plavoizeleno.rs/blog/reciklabilni-ambalazni-otpad-u-beogradu

Climate Change and Waste

https://archive.epa.gov/epawaste/nonhaz/municipal/web/pdf/climfold.pdf

Izvori za reciklaža i second hand mapu:

Za reciklažu:

 - za reciklomate

http://reciklomat.rs/

 

- mesta za odlaganje reciklažnog otpada https://www.plavoizeleno.rs/blog/reciklabilni-ambalazni-otpad-u-beogradu

https://reciklerisrbije.com/mesto-gde-se-recikliraju-ves-masine-kompjuteri-i-frizideri-bis-reciklazni-centar/

https://www.google.com/search?q=reciklaza+beograd&ie=UTF-8&oe=UTF-8&hl=en-rs&client=safari#istate=lrl:mlt&trex=m_r:1,m_t:gwp,rc_q:reciklaza%2520beograd,rc_ui:2,ru_gwp:0%252C6,ru_q:reciklaza%2520beograd,trex_id:qXcWV

https://www.ereciklaza.com

https://www.gradskacistoca.rs/reciklaza/

https://balkangreenenergynews.com/rs/spisak-lokacija-u-beogradu-gde-mozete-odloziti-stare-baterije-i-sijalice/