Prva asocijacija na zaštitu životne sredine
je često reciklaža. Ona se vrlo sporo realizuje u mnogim zemljama kao i u
Srbiji. Reciklaža je složen proces u kome se predmeti različitih materijala
prikupljaju i prerađuju. Da u savremenom svetu nije došlo do ovakvog tehnološkog
rešenja, naša planeta bi bila pod još većom količinom smeća. Pored toga što
pojedine materijale koristimo ponovo, i tako smanjujemo količinu otpada koju
odlažemo na deponije, prednost reciklaže je i smanjena upotreba energije pri
proizvodnji novih predmeta.
Korporativni trik ili genijalna stvar?
Istraživanja su pokazala da su velike
kompanije kao najveći zagađivači pokrenuli reciklažu, a među njima je i
,,Coca-Cola”. Od 2018. godine oni recikliraju plastiku i ponovo je koriste,
imaju ambiciozan cilj da do 2030. godine uvedu reciklažu limenki i svih
plastičnih boca svojih napitaka. Poznato je da plastični otpad delom završava u
moru i okeanima, a delom ostane u životnoj sredini i uništava živi svet. U
našoj zemlji poznata je i kompanija ,,H&M” koja uvodi opciju recikliranja
tekstila u zamenu za vaučere u njihovim prodavnicama. Postoji niz ovakvih
primera u kojima se reciklaža koristi kao mamac za buduće kupce čime se
pospešuje prodaja robe, pa tako i negativni uticaji na životnu sredinu. Iako
stoji ,,bolje išta nego ništa” uvek treba zahtevati odgovornu proizvodnju uz
profit koji se ne oslanja na greenwashing.
Plan Evropske unije po pitanju zaštite
životne sredine, u koju spada i reciklaža ambalažnog otpada, je da Srbija do
2030. godine reciklira 85% otpada od kartona i papira, 75% od stakla, 60% od
aluminijuma i 55% plastičnog otpada. Pre same reciklaže, Srbija mora da
uspostavi održivo rešenje u prikupljanju i sortiranju reciklabilnog materijala.
Način odvajanja reciklažnog materijala i
vrste plastike
Kada je u pitanju odvajanje materijala za
reciklažu, prvi korak je odvajanje u domu.
U razvijenim zemljama decenijama se
razvrstva reciklažni otpad u posebno označene kante za plastiku, papir, staklo
i aluminijum čiji se sadržaj odnosi u reciklažne centre. U Srbiji se prikuplja
tvrda plastika sa oznakom 2 (HDPE) i 5 (PP). Najpoznatiji primeri su
humanitarne organizacije pod sloganom ,,Čep za hendikep” i ,,Čepom do osmeha”.
Prikupljene čepove, organizacija predaje kompanijama koje se bave reciklažom
tvrde plastike i za dobijeni novac kupuju se nova ili polovna ortopedska
pomagala osobama sa invaliditetom kojima se na ovaj način poboljšava kvalitet
života. Ovakve akcije su odličan primer negovanja humaniranog odnosa i
odgovornijeg ponašanja prema prirodi.
Često se postavlja pitanje - šta se od ambalažnog otpada može reciklirati?
Oznake koje se nalaze na svim plastičnim
ambalažama označavaju koliko puta je reciklirana plastika.
Vrsta plastike
Polietilen tereftalat (PET)
Koristi se u prehrambenoj industriji
najčešće kao pakovanje za hranu, boce za sokove, vode, ulja i slično.
Proizvođači ga često koriste zbog njegove lakoće, niske cene i otpornosti na
udarce.
Polietilen visoke gustine (HDPE)
High Density Polyethylene odnosno,
polietilen visoke gustine se formira katalitičkim procesom iz etilena.
Neproziran je i može da izdrži više temperature, čak 110 °C. Ima dobru hemijsku
otpornost. Koristi se za proizvodnju flaša i balona. Gotov proizvod ima takođe
nisku cenu.
Polivinilhlorid (PVC)
Proizvodi se pomoću slobodnih radikala,
polimerizacijom vinil hlorida. PVC je otporan na kiseline i baze, rastvorljiv
je u alkoholu (kao beli prah) i topi se na oko 170 °C. Kako je materijal
otporan na visoke temperature koristi u izradi cevi za vodovod, ali i u
proizvodnji boca za sokove, folije i posuda za hranu.
Polietilen niske gustine (LDPE)
Lakoća obrade i lakoća zaptivanja. Koristi se u izradi laboratorijskog posuđa.
Polipropilen (PP)
Temperatura topljenja varira od 164 °C do
170 °C, ima odličnu hemijsku otpornost. Ovaj polimer je vrlo rasprostranjen,
koristi se u autoindustriji, ali i u proizvodnji posuda za hranu.
Polistiren (PS)
Topi se na oko 170 °C. Ovaj vinilni polimer je jeftin, ali vrlo tvrd, mnogo se koristi u svakodnevnoj upotrebi i pripremi kućišta za kompjutere, makete za kola, avione, plastične čaše, igračke, kućne aparate i pakovanja od stiropora.
Preporuke za reciklažu
Najveći procenat reciklažnog materijala je
plastični otpad. Preporuke su da se unapredi razvrstavanje plastike i
stakla. Srbija beleži najlošije
rezultate u ovom segmentu. Kao pozitivna praksa pokazala se i naknada za
sortiranje, kao i odvajanje organskog odnosno otpada od hrane.
Primeri: Čepovi su po sastavu smeša
napravljena od nekoliko vrsta plastika. Postoje čepovi koji se ne recikliraju,
kao što su poklopci od boca u kojima se čuvaju lekovi i drugi farmaceutski
proizvodi, metalni poklopci, plastične pumpice ili raspršivači. Slamčice po
sastavu imaju u sebi plastičnu masu, ali se ne smeju reciklirati.
Čepovi za flaše su u prvih 5 predmeta koje
se pronađu tokom čišćenja plaža i nadzora nad otpadom širom sveta.
Pored plastike, mogu se reciklirati i drugi
materijali:
·
Tetrapak ambalaža - tip ambalaže u koji se najčešće pakuju različite
vrste napitaka poput sokova, mleka i drugih tečnih proizvoda.
·
Staklena ambalaža - različite boce, tegle od obojenog ili providnog
stakla.
·
Metal - aluminijumske konzerve od pića, čak i metalni poklopci za tegle,
metalne kutije, različite konzerve i čepovi.
·
Papir (papir i novine) - stara hartija je pogodnija za recikliranje, ali
se mastan papir ne može reciklirati. On ima svoju tvrdoću, gustinu, masnoću i
viskoznost.
·
Karton - ovaj materijal nije isto što i papir, ali se odvozi u isti
reciklažni pogon i ima drugačiji način recikliranja. Dobijen je preradom pulpe.
Proširena odgovornost proizvođača podrazumeva sistem, odnosno mogućnost da građani u svojim domovima razvrstavaju otpad od navedenih materijala u odvojene kante kako bi se efikasnije recikliralo. Dobar primer je i depozitni sistem kojim se ambalaža vraća u prodavnice i za to se dobija deo novca kojim se plaća prilikom kupovine proizvoda. Ovu uredbu su mnoge razvijene države uvele za građane.
Opasnosti
Ambalažni otpad od hemikalija koji ima bilo
kakav znak opasnosti/upozorenja predstavlja opasan otpad i nikako ne bi smeo da
se nađe u postavljenim kantama/kontejnerima, bilo da su oni namenjeni
prikupljanju reciklažnog otpada ili ne.
Prilikom sortiranja treba pratiti navedena
pravila:
-nema ubacivanja drugih materijala u kante
za odlaganje plastike, metala i papira
-nema ubacivanja tečnosti ili hrane koja
može da ugroziti proces reciklaže
-ukoliko je neophodno, potrebno je koristiti
kese ili kutije
-bilo bi dobro da zauzima što manje mesta u
stanu i da sve bude čisto
Gde je moguće odložiti ambalažni otpad u
Beogradu?
Reciklažna ostrva se sastoje od tri tipska
kontejnera koja su različito obojena zbog lakšeg snalaženja građana. Koriste se
za odlaganje papira i kartona, metala, plastične PET i tetrapak ambalaže. Zvona
za staklo su lako prepoznatljiva po svom zaobljenom obliku. Preporučljivo je da
se staklena ambalaža, posebno tegle i veće flaše, pre odlaganja u zvono
ponudite nekome za potrebe zimnice ili druge namene. Postoje Fejsbuk grupe
poput ,, Udomi teglu’’ i ,,Mali proizvođači hrane u Srbiji’’ u kojima možete
pronaći nove vlasike za vaše tegle!
Eko-kese
Eko-kese su po uredbi naše države
propisane, na nedeljnom nivou za odvajanje ambalažnog otpada koji se reciklira.
Svake nedelje u terminu koji je predviđen za određenu lokaciju možete preuzeti
eko-kese koje ekipe JKP Gradska čistoća sakupljaju i odnose u „Pogon za
prikupljanje i promet sekundarnih sirovina“ na dalji proces reciklaže.
Reciklažna mesta
Tokom 2021. godine postavljeni su
reciklomati na više različitih lokacija u Srbiji. To su aparati u koje možete
odložiti reciklabilnu plastičnu ambalažu, staklo, tetrapak i limenke. Za
ubačenu ambalažu dobija se naknada koju možete preusmeriti na kredit kartice za
gradski prevoz, dopuniti kredit za Globaltel mrežu ili uplatiti u humanitarne
svrhe. U lancu supermarketa ,,Lidl” na ulazu je moguće odložiti potrošene
baterije.
Boje kontejnera
Crvena boja – reciklaža stakla ; Žuta boja
– reciklaža PET plastike, limenki i tetrapak ambalaže; Plava boja – reciklaža
papira I kartona
Osim ovih grupnih reciklažnih mesta, mnoge
stambene zajednice su se odlučile da pokrenu akciju reciklaže u svojoj zgradi.
Oni prikupljaju reciklažni otpad koji u dogovoru sa ,,Gradskom čistoćom
Beograd” odnose u recilažni centar, a stambena zajednica dobija novčanu
nadoknadu.
Reciklaža u brojkama:
-Prosečan stanovnik Srbije napravi 1,3 tone
otpada na godišnjem nivou
-U Srbiji trenutno postoji oko 3.500 divljih
deponija, više od 100 deponija koje su prema zvaničnim podacima, sanitarne i u
obavezi su da održivo upravljaju otpadom
-Godišnje se u Srbiji prikupi 7.000 tona PET
otpada
-Godišnje se u Srbiji prikupi 50.000 tona
farmaceutskog otpada
-33% domaćinstava u Srbiji odvaja otpad za
reciklažu
-62% građana kaže da su smanjili upotrebu
plastičnih kesa od kako su marketi počeli da ih naplaćuju
-25% ukupnog otpada u domaćinstvima čini
plastična ambalaža, a najzastupljenije su plastične boce
-U Srbiji danas postoji 2.200 firmi koje se
bave sakupljanjem i reciklažom otpada, što je napredak u odnosu na 2009. kada
ih je bilo svega 200. Sakupljanje otpada u našoj zemlji obavljaju javna
komunalna preduzeća i različita udruženja koja su uglavnom fokusirana na jednu
do dve vrste otpada.
-Prosečno vreme upotrebe jedne plastične
kese je oko 20 minuta, a najtanja plastična kesa se na zemlji razlaže nekoliko
stotina godina, a one od deblje plastike i do hiljadu
-U poslednjih 10 godina proizvdeno je više
plastike nego kroz čitav prošli vek
-Procene govore kako se svake sekunde
koristi 160.000 plastičnih kesa
-Sitnih komadića plastike u okeanima ima 6
puta više nego planktona
-Trenutno je najveće područje plutajućeg
plastičnog otpada u našim okeanima veličine Francuske. Zove se Plastična supa,
ali nije jedino takvo područje!
-Više od 70% vode u Europi sadrži
mikroplastiku
-Mikroplastika nađena je i u pivu, medu,
šećeru, soli, kišnim kapima čak i u krvi i plodovoj vodi kod ljudi
Alternative plastici
-umesto plastičnh četkica za zube, kupi četkice za zube od bambusa
-umesto plastičnih boca za vodu, koristi
metalne ili pak višetratne plastične boce
-umesto plastičnih čaša za kafu, kupi čašu
od bambusa
-odaberite voštani papir za čuvanje hrane
umesto jednokratnih plastičnih i aluminijskih folija
-umesto plastičnih slamčica, koristite
metalne, staklene ili od bambusa
-umesto plastičnih kesa za povrće i voće,
najbolje bi bilo da se koriste višekratne platnene vrećice
-umesto plastičnih sunđera za kuhinju,
kupite platnene, lufine ili pak koristite krpe
-hranu za posao ili školu pakujte kod kuće u
višekratne plastične ili staklene posude
Reciklaža tekstila
Tekstilni proizvodi su u širokoj upotrebi i
van samih odevnih predmeta. Kada je reč o Srbiji, nažalost, ne postoje centri
za reciklažu tekstilnih materijala. U okviru prvog zvaničnog društvenog
istraživanja o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji, Centar za
unapređenje životne sredine je došao do zanimljivih podataka. U Srbiji se svake
godine proda više od 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi.
Hulahopke
i čarape |
8,3
komada |
Donji
veš |
7,6
komada |
Majice
i potkošulje |
5,4
komada |
Košulje,
bluze, haljine, pantalone i farmerke |
2-3
komada |
Jakne,
kaputi, mantili |
2
komada |
Ski
odela, odela, kravate, bade mantili |
1
komada ( na 2-3 godine) |
Međutim, skoro svaki treći ispitanik nosi pantalone, farmerke, trenerke i majice do 12 meseci. Ovaj podatak je zabrinjavajući, imajući u vidu da je za proizvodnju pojedinih predmeta potrebno:
Jedna
majica |
2.700
l vode |
Jedne
farmerke |
10.000
l vode |
Kako reciklaža utiče na klimatske promene?
Reciklažom se smanjuje emisija gasova
staklene bašte i smanjuje korišćenje energije koja se uglavnom dobija iz
neobnovljivih izvora. Za dolaženje do sirovih materijala koriste se mngi
prirodni resursi, a njihovom daljom preradom proces zagađenja i trošenja
energije se nastavlja. Reciklažom se smanjuje i potreba za sirovim proizvodima,
jer se već postojeći materijal upotrebljava iznova.
Sprečavanje otpada i pametna kupovina su
još efikasniji u smanjenju emisija gasova staklene bašte koji su rezultat potrošnje
energije. Kada kupujemo manje ili ponovo koristimo proizvode, potrebno je manje
energije za ekstrakciju, transport i obradu materijala. Kupovinom proizvoda
napravljenih od recikliranih materijala, kao što su papir, plastika i metal
doprinosimo smanjenju potrošnje energije i resursa. Pored toga, reciklažom
proizvoda od papira doprinosimo očuvanju šuma koje su zaslužne za uklanjanje
ugljen-dioksida iz atmosfere. (link King Country)
Sva živa bića su ugrožena posledicama
klimatskih promena i teško je predvideti tačno vreme, veličinu i regionalne
obrasce ovako složenog problema. Sigurno je da niko ne može predvideti
sposobnost čovečanstva i prirode da se prilagode ovakvim promenama. Samo
konkretne akcije adaptacije na klimatske promene i dalja edukacija po pitanju
prevencije katastrofalnih posledica mogu imati pozitivan uticaj.
Autorka: Natalija Stanković
Koautorka: Jelena Stanojković
Koautorka mape: Milica Ristić
Izvori:
Recikliraj - Tekstil
Tekstil - Recikliraj
NALEDhttps://naled.rs/vest-srbija-razmatra-kako-da-na-najbolji-nacin-prikupi-ambalazni-otpad-61
Ambipak Magazin
https://www.ambalazaipakovanje.com/odrzivi-razvoj/kako-resiti-sakupljanje-ambalaznog-otpada-u-srbiji-naled-informisao-o-rezultatima-analiza/
Centar za Unapređenje Životne Sredine
https://cuzs.org.rs/
Plavo i Zeleno
https://www.plavoizeleno.rs/blog/reciklabilni-ambalazni-otpad-u-beogradu
Climate Change and Waste
https://archive.epa.gov/epawaste/nonhaz/municipal/web/pdf/climfold.pdf
Izvori za reciklaža i second hand mapu:
Za reciklažu:
- za
reciklomate
http://reciklomat.rs/
- mesta za odlaganje reciklažnog otpada
https://www.plavoizeleno.rs/blog/reciklabilni-ambalazni-otpad-u-beogradu
https://reciklerisrbije.com/mesto-gde-se-recikliraju-ves-masine-kompjuteri-i-frizideri-bis-reciklazni-centar/
https://www.google.com/search?q=reciklaza+beograd&ie=UTF-8&oe=UTF-8&hl=en-rs&client=safari#istate=lrl:mlt&trex=m_r:1,m_t:gwp,rc_q:reciklaza%2520beograd,rc_ui:2,ru_gwp:0%252C6,ru_q:reciklaza%2520beograd,trex_id:qXcWV
https://www.ereciklaza.com
https://www.gradskacistoca.rs/reciklaza/
https://balkangreenenergynews.com/rs/spisak-lokacija-u-beogradu-gde-mozete-odloziti-stare-baterije-i-sijalice/